Image result for Arsen DedićArsen Dedić, jedan od začetnika hrvatske šansone, višestruko je nagrađivani i cijenjen pjesnik, skladatelj, kantautor i prevoditelj. Godine 1938. rođen je u Šibeniku koji je opisan u brojnim njegovim budućim djelima. Preminuo je sa 78 godina u Zagrebu ostavivši iza sebe neprocjenjivo nasljeđe sa svojim plodnim radom i autentičnim stilom. Smatra ga se najpotpunijim i najutjecajnijim autorom novije hrvatske glazbene povijesti.

Djetinjstvo provodi u Šibeniku, a u Zagreb dolazi studirati pravo. U to vrijeme počinje pisati pjesme, ponekad za sebe, a često za druge, a ujedno i sklada. Nakon nekog vremena prekida studij prava i upisuje Muzičku akademiju na kojoj je i diplomirao flautu. Zajedno s Hrvojem Hegedušićem osnovao je Zagrebački vokalni kvartet, svira i s kvartetom Melos, a potom započinje nastupati i samostalno kada se otkriva u šansonama. Za vrijeme služenja vojnog roka, nastupio je i, što je i njemu i svima bilo veliko iznenađenje, pobijedio na Splitskom festivalu 1964. sa pjesmom “Kuća pored mora”. Iste godine predstavlja pjesmu “Moderato cantabile” na Zagrebfestu. U sljedećem razdoblju objavljuje brojne pjesme i ulazi u zanimljive suradnje, od kojih su istaknutije sa Sergiom Endrigom i Dragom Mlinarcem, te izdaje vrlo uspješan debitantski album “Čovjek kao ja”. Tijekom 1970-tih približava se rock glazbi, a sklada i filmsku (34 dugometražna filma – od kojih su i “Glembajevi” i “Vlak u snijegu”), televizijsku (“U registraturi”), kazališnu glazbu, glazbu za reklame i televizijske špice (“Male tajne velikih majstora kuhinje”) te klapsku, sakralnu i glazbu za djecu (da, i omiljena “Nije lako bubamarcu” je Arsenova).

Osim autorskih djela, radi prepjeve stranih izvođača. Njegove pjesme također su doživjele brojne prepjeve i prijevode. Uglazbljuje domaće pjesnike poput Tina Ujevića, Ivana Gorana Kovačića, Dobriše Cesarića, Miroslava Krleže… Piše i sklada za druge izvođače, često za suprugu Gabi Novak, ali tu su i brojni drugi, pa spomenimo ponovno Sergia Endriga, potom Ibricu Jusića, Vicu Vukova, Terezu Kesoviju, Josipu Lisac, Radojku Šverko… Arsen Dedić imao je karijeru doista vrijednu divljenja, a taj impresivni opus živi i nakon njega.