Prvi zapisi

Za posljednjih čak tisuću godina postoje pisani tragovi o glazbi u HrvatskoImage result for Prošlost glazbe u Hrvatskojj. Prije desetoga stoljeća može se pretpostaviti da Hrvati dolaskom u današnje područje poznaju neki oblik prapovijesne glazbe. Preuzimanjem kršćanstva, preuzimaju i kršćansku liturgijsku glazbu. Za najranije, odnosno srednjovjekovno razdoblje specifična je sakralna glazba, koja se izvodi u dvije varijante – jedna je pod utjecajem Rimske crkve, a druga je glagoljaško pjevanje na staroslavenskom jeziku. Podataka o skladateljima nema, ali su u drugim izvorima sačuvani fragmenti koji prikazuju tematiku glazbe.

Glazba u renesansi i baroku

Dijelovi kontinentalne Hrvatske i Dalmacije, a osobito Dubrovnik, mjesta su u kojima se u šesnaestom stoljeću javlja razvijeno glazbeno stvaralaštvo. U Veneciji i Rimu spominju se skladatelji hrvatskoga podrijetla, poput Andrije Motovunjanina. Prve notne zapise narodnih pjesama nalazimo u djelu “Ribanje i ribarsko prigovaranje” Petra Hektorovića. Iako je barok donio velike novitete i raznovrsne glazbene skladatelje, u hrvatskim se krajevima oni ne spominju. Međutim, postoji stotinjak povijesnih izvora koji potvrđuju da je barok i u Hrvatskoj dobro prihvaćen, i po pitanju sakralnih i svjetovnih djela. Rječnici u izdanju talijanskih i hrvatskih leksikografa iz sedamnaestog i osamnaestog stoljeća bilježe više od dvije tisuće glazbenih pojmova.

Glazba od 18. do 20. stoljeća

U prvom su razdoblju glazbeno najaktivniji Dubrovnik, Varaždin i Split. Brojni hrvatski skladatelji tada djeluju i u inozemstvu. U Dubrovniku valja izdvojiti obitelj Sorkočević, u Splitu se spominje čak 29 skladatelja koji djeluju u katedrali Sv. Duje, a u Varaždinu je zabilježena prva hrvatska glasovirska sonata. Doba romantizma donosi izraženije glazbeno stvaralaštvo u Zagrebu naspram Jadrana. Osnivaju se glazbeni zavodi, a glazba postaje obaveznim dijelom edukacije. U Ilirskom pokretu glazba dobiva funkciju poticanja nacionalne svijesti, a najznačajniji skladatelj je Vatroslav Lisinski. Potom se javljaju dva važna glazbena imena: skladatelj Ivan pl. Zajc i muzikolog Franjo Ksaver Kuhač.

Dvadeseto stoljeće

Ovo stoljeće donosi ogromnu raznovrsnost u glazbi i najplodnije autore od početaka hrvatskog glazbenog stvaralaštva. Javljaju se osim toga i brojni izvođači, glazbene škole, festivali, koncerti i snažna produkcija.